Alergija na jaja

Alergija na jaja je druga najučestalija alergija na hranu kod djece. Bjelanjak jajeta je zapravo odgovoran za alergijske reakcije, međutim, nemoguće je u potpunosti odvojiti bjelanjak od žumanjka bez tragova proteina bjelanjaka. Djeca koja imaju alergiju na jaje, moraju izbjegavati sve što sadrži jaje, pa čak i u tragovima. Jaje je namirnica izuzetne prehrambene vrijednosti, ali ponekad nisu poželjna za prehranu svih osoba. Naime, bjelančevine jaja mogu dovesti do alergije. Iako se alergija može javiti i na bjelančevine bjelanjka i žumanjka, uglavnom se radi o alergiji na bjelanjak. 

Faktori rizika alergije na jaja su dob, porodična anamneza, druge alergije i atopijski dermatitis. Alergija na jaja češća je kod djece nego kod odraslih. Kako dijete raste, sazrijeva probavni sistem, te je manja mogućnost apsorpcije hranjivih tvari koje izazivaju alergiju. Što se tiče porodične anamneze, veća je mogućnost nastanka alergije kod djece/osoba kod kojih su jedan ili oba roditelja alergična na hranu, ili imaju neki drugi oblik alergije (na sijeno, astma). Ponekad je alergija na jaja povezana s drugim alergijama na hranu (kravlje mlijeko, kikiriki). Djeca s atopijskim dermatitisom, tipom kožne alergije, imaju veću mogućnost za nastanak alergije na hranu, pa tako i jaja. Alergen je prisutan u jajima, ali i u svim namirnicama pripremljenima iz ili sa jajima, kao što su tjestenina, kolači, kreme, jela od mljevenog mesa, majoneze i velik broj drugih prehrambenih proizvoda koji u svojoj recepturi imaju jaja. 


Čitanje sastava proizvoda / deklaracije

Osobama koje imaju alergiju na pojedinu hranu (nutritivne alergije) preporučuje se pažljivo birati hranu i pomno čitati deklaraciju, naročito popis osnovnih sastojaka. Deklariranje alergena je regulisano Direktivom 2000/13/EZ o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane gdje je obvezno označavanje alergena u popisu sastojaka i dodatno naglašavanje upotrebom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma ostalih sastojaka, na primjer slovima, stilovima ili bojama u pozadini. Uprkos tome, još uvijek je moguće da hrana sadrži potencijalni alergen, iako nije naveden na deklaraciji. Uvijek pročitajte cjelokupan sastav proizvoda kako biste sa sigurnošću ustanovili da se ne radi o hrani koja sadržava jaja. 

 

Unakrsna alergijska reakcija: Trebate li izbjegavati hranu, po sastavu sličnu jajima?

Unakrsna alergijska reakcija se javlja kada su proteini jedne vrste hrane slični proteinima druge vrste hrane. Kada se to desi, imunološki sistem ih ne može razlikovati i tada dolazi do unakrsne alergijske reakcije. Ova reakcija može da se desi kada novi alergeni pokazuju sličnosti sa do tada prepoznatim alergenima. Većina ljudi alergičnih na jaja mogu jesti pileće meso bez ikakvih alergijskih simptoma. Stručnjaci vjeruju da je unakrsna alergijska reakcija između kokošijeg jajeta (bjelanjka) i bjelanjka ćurke, guske i patke veoma rijetka.


Ishrana osoba na dijeti “bez jaja”


Jaja su izvor kvalitetnih proteina kao što su željezo, folacin, riboflavin, selen, te vitamina A,D,E i B12.  Ukoliko vi ili vaše dijete morate eliminisati jaja iz ishrane, adekvatna količina proteina se može unijeti u organizam kroz mlijeko, meso, ribu, perad, orašaste plodove i mahunarke. Selen i vitamin B12 se također mogu dobiti iz mesa. Folacin iz mahunarki, voća i zeleniša.


Simptomi alergije na jaja

Simptomi alergije javljaju se od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja jaja ili hrane koja sadrži jaja. Simptomi alergijske reakcije na jaja mogu biti blagi do vrlo izraženi, a reakcije su najčešće svrbež i crvenilo kože, napad astme, urtikarije, ali i angioedem, edem laringsa, rinitis i konjunktivitis. Alergija na jaja može uzrokovati i anafilaktički šok, ozbiljnu reakciju koja blokira disajne puteve i disanje. Kao i većina nutritivnih alergija kod djece, i alergija na  jaja traje samo kratki period u djetetovom životu, pa se klinička tolerancija obično razvija unutar nekoliko godina od dijagnoze alergije.


Uzrok alergije na jaja je poremećaj u imunom sistemu, koji neke bjelančevine u jajima doživljava štetnim, te potiče produkciju imunoglobulina E (IgE). Kada tijelo idući put dođe u kontakt s alergenom bjelančevinom, IgE antitijela ih prepoznaju i signaliziraju imunom sistemu da oslobodi određene hemikalije spojeve (histamin), a ove dovode do simptoma alergije. Ljekaru se treba obratiti odmah kada primijetite da vaše dijete ima simptome alergije na hranu, ubrzo nakon konzumiranja neke hrane, po mogućnosti dok su simptomi još vidljivi. Ova saradnja je neophodna kako bi se u budućnosti izbjegle ozbiljnije posljedice (poteškoće s disanjem).

 

Prevencija i terapija

Osnova terapije alergije na jaja je dijeta, a koja se provodi neposredno nakon alergije. U eliminacijskoj dijeti treba isključiti jaja i sve namirnice pripremljene iz ili sa jajima (tjestenina, mljeveno meso, majoneza). Alergija na jaja može predstavljati veliki problem djeci i roditeljima, ali na tržištu ima mnogo prehrambenih proizvoda koji ne sadrže jaja u svojoj recepturi. Tako se tjestenina bez jaja redovno nalazi na policama, dok se puno slastica također može pripremiti bez jaja i savršeno su ukusne. Za djecu je bolje na neko vrijeme ukloniti iz kuće namirnice i jela koja su pripremljene s jajima, iako drugi članovi porodice nisu na njih alergični. Tako se smanjuje mogućnost za nenamjerni kontakt djeteta s alergenom u trenucima kada je bez nadzora. Kada dijete poraste, lakše mu je objasniti potrebu izbjegavanja kontakta s alergenima, a zatim dolazi i period kada će se razviti klinička tolerancija. Osim toga, iz dana u dan dijete će se sve bolje snalaziti, pri čemu je vrlo važna edukacija. Najčešća je inicijalna eliminacijska dijeta, koja zahtijeva izbacivanje iz prehrane inkriminirajućih namirnica. Tokom eliminacijske dijete neophodno je bilježiti zapažanja, a provodi se tokom 2 sedmice. U navedenom periodu moraju nestati simptomi alergije, u protivnom dijagnozu treba razmotriti. Provokacijska dijeta ima drugi pristup: inkriminirajuća namirnica se isključuje iz prehrane, a zatim se daje u određenim intervalima. Na ovaj način se najbrže otkrivaju bolesnici. Moguć je i medicinski tretman alergije na jaja davanjem histaminika koji smanjuju simptome alergije.


Treba istaknuti kako nema sigurnog načina sprječavanja prve alergije na hranu, ali se neugodne posljedice mogu izbjeći izbjegavanjem hrane koja stvara alergiju.  U tom slučaju potrebno je jesti proizvode „bez jaja“, biti oprezan kada se jede izvan kuće i čitati oznake na namirnicama. Nekada i proizvod s naznakom „bez jaja“ sadrži bjelančevine jaja na koje se stvara alergija. Ako postoji sumnja, treba uspostaviti kontakt s proizvođačem. Uprkos dobro poznatoj dobrobiti dojenja u prvih 6 mjeseci života, ne postoji dovoljno dokaza da dojenje sprečava razvoj alergija (pa tako i alergije na jaja) kasnije u životu. Međutim, sigurno je da dojenje gradi imunitet, što je opet jako važno u borbi sa alergijama.


Pri unosu jajeta u organizmu bebe  se mogu naći određene količine ovalbumina (lat. ovulum=jaje),  bjelančevine koja može dovesti do alergijske reakcije. Ovalbumin, iako velika molekula, apsorbuje se u probavnom sistemu zbog nezrelosti probavnog  i imunološkog sistema dojenčadi.  Mnoge studije preporučuju da se djeci ne daju jaja do navršene dvije godine, jer se tako može spriječiti nastanak alergije. Generalno, dobro je znati kako su jaja namirnica izuzetne biološke vrijednosti koju treba konzumirati. Istovremeno, mali postotak djece i odraslih alergično je na bjelančevine jaja. Ako se primijete određeni problemi, posebno kod djece, potrebno je odmah nakon pojave simptoma javiti se ljekaru radi postavljanja dijagnoze i liječenja.

Boja u dječijim sobama izaziva astmu

Boja u dječijim sobama izaziva astmu

Djeca koja spavaju u sobama u kojima se nalaze predmeti iz kojih isparavaju farba i boje (platinska grupa elementa), podložnija…

Da li je astma nasljedna?

Da li je astma nasljedna?

Velika dilema i nedoumica kod mnogih jeste pitanje „Da li je astma nasljedna bolest?“ Odgovor je da! Međutim, može se…

Alergija na cimet

Alergija na cimet

Iako je cimet ukusan začin koji ima brojne prednosti i sve više se koristi, moguće je da dođe do alergijske…

Atopijski dermatitis nije prenosiv

Atopijski dermatitis nije prenosiv

Kod gotovo 80% djece koja imaju atopijski dermatitis roditelji su također patili od iste bolesti. Atopija nastaje usljed duboke promjene…

Alergija – šta jesti?

Alergija – šta jesti?

Sve više ljudi ima problem sa raznim alergijama i ne zna kako da se nosi s njima. Cijeli način života…

Newsletter

Ukoliko ne želite propuštati vijesti iz naše klinike, prijavite se za newsletter.