Dijagnoza astme

Koji su to uobičajeni načini dijagnosticiranja astme?

Lična i medicinska historija. Ljekar će vam postavljati pitanja kako bi razumio vaše simptome i njihove uzroke. Buditi spremni da odgovorite na pitanja vezana za porodičnu historiju bolesti, lijekove koje uzimate i način života koji živite. Nedostatak daha, zviždanje u plućima, kašalj i gušenje u prsima može značiti da imate astmu. Porodična historija astme, alergija ili ekcem (atopijski dermatitis), također povećavaju šanse da imate astmu. Navedite sve vezano za dom u kojem živite i okruženje u kojem se krećete kako bi ljekar došao do podataka o dodatnim faktorima koji utiču na pojavu simptoma astme. Na primjer: perut kućnih ljubimaca, polen, grinje i dim cigarete.  Ljekar bi vas također mogao pitati da li vam se simptomi pogoršavaju usljed prehlade.

Fizički pregled. Ukoliko vaš ljekar posumnja na astmu, pristupit će i fizičkom pregledu. Pregledat će vam uši, oči, nos, grlo, kožu i pluća. Ovaj pregled bi mogao uključivati i test funkcije pluća kako bi se ustanovilo koliko dobro izdišete zrak iz pluća. Moguće je da će vam uraditi i rendgen pluća i sinusa. Tek nakon kompletnog pregleda, ljekar je u stanju donijeti dijagnozu. 

Test funkcije pluća. Kako bi se potvrdila astma, vaš ljekar će možda uraditi dodatne testove disanja, poznate kao testovi funkcije pluća. Ovi testovi mjere vaše disanje. Testovi funkcije pluća se često izvode prije i nakon uzimanja lijeka poznatog pod imenom bronhodilator, koji inače otvara disajne puteve. Ukoliko se vaša funkcija pluća značajno popravi nakon uzimanja bronhodilatora, vrlo je vjerovatno da imate astmu. Uobičajeni testovi funkcije pluća uključuju:

Spirometrija – Ovo je test koji se preporučuje uraditi kako bi se dijagnosticirala astma. Tokom ovog testa, dišete u spravu koju stavite u usta, a koja je povezana sa uređajem koji se zove spirometar. Spirometar mjeri količinu zraka koju ste u mogućnosti udahnuti i izdahnuti. Naime, duboko udahnete, a potom što jače izdahnete zrak. Nos vam je prilikom ovog testa zatvoren.

Mjerenje vršnog protoka zraka - Vrši se uz pomoć male, jednostavne sprave kojom bolesnik sam mjeri brzinu protoka zraka kroz disajne puteve u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uspoređuju s očekivanom (predviđenom) vrijednosti za pojedinu osobu. Očekivane vrijednosti definisane su prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. Pri pogoršanju astme vrijednosti se smanjuju. Ukoliko vam se dijagnosticira astma, aparat za mjerenje vršnog protoka zraka ( PEF mjerač) možete koristiti i kod kuće kako bi vam pomogao pratiti stanje i simptome astme. 


Testiranje okidača astme. Ukoliko su vam ostali testovi normalnih vrijednosti, a vi ste i pored toga imali ili imate znakove i simptome astme, vaš ljekar može upotrijebiti već poznate okidače astme kako bi isprovocirao blagu reakciju. Ako nemate astmu, nećete ni reagovati. Ako imate astmu, vjerovatno ćete razviti simptome.


Testiranje na druge bolesti – da ili ne?

Ako vaš ljekar misli da imate neko drugo oboljenje, moguće je da će vas uputiti na dodatne pretrage. Testovi mogu uključivati rendgen pluća, test refluksa kiseline (gastroezofagealni refluks), rendgen sinusa ili neke druge specijalističke preglede. Moguće je i da će vam ljekar predložiti alergo testiranje koje nužno neće biti razlog za dijagnozu astme ali ako imate alergije, vjerovatno vam one uzrokuju astmu.

 

Vrste astme

Postoje četiri stadija astme, zasnovani na ozbiljnosti simptoma. Učestalost pojave simptoma astme utiče na funkciju pluća, te se na taj način određuje ozbiljnost astme. Ljekar će vas pitati o učestalosti simptoma i koliko se često budite noću sa problemima sa disanjem ili kašljem, te koliko često imate problem u obavljanju normalnih aktivnosti.

Astma sa sporadičnim napadima — Imate simptome manje od dva puta sedmično i budite se noću manje od dva puta mjesečno.

Blaga trajna astma — Imate simptome dva ili više dana u sedmici i budite se noću 3-4 puta mjesečno.

Umjerena trajna astma — Imate simptome svaki dan i budite se noću 1-2 sedmično.

Teška trajna astma — Svakodnevni simptomi i buđenje svaku noć.

 

Dijagnoza astme kod djece

Dijagnoza astme kod djece mlađe od 5 godina je malo drugačija. Obično se djeci ove dobi ne rade testovi disanja. Umjesto njih, ljekar traži određene znakove i simptome, te propisuje bronhodilator ukoliko smatra da bi se moglo raditi o astmi. Ako bronhodilator pomogne da se kontrolišu simptomi, to je znak da bi se kod vašeg djeteta moglo raditi o astmi.

Alergija na hladnoću

Alergija na hladnoću

Zima se smatra razdobljem mirovanja kad je riječ o sezonskim alergijama, no, upravo su zimski mjeseci pogodni za alergiju na…

Alergotestovi

Alergotestovi

Postoje različiti alergotestovi tj. testovi za određivanje alergena. Neki od najučestalijih su: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u…

Sve o inhalatorima i inhalacijama

Sve o inhalatorima i inhalacijama

Šta je inhalator? Inhalator je uređaj namijenjeni osobama koje imaju zdravstvenih tegoba s disajnim putevima kao što su astma, bronhitis,…

Alergijski kolitis

Alergijski kolitis

Šta je alergijski kolitis? Alergijski kolitis je stanje kada bebin imuni sistem pretjerano reaguje na proteine koji se nalaze u…

Atopijski dermatitis / Neurodermitis

Atopijski dermatitis (AD) je upalna atopijska bolest kože kod osoba s nasljednom sklonošću atopijskim bolestima (rinitis, konjunktivitis, astma, kolitis). Sinonimi…

Atopijski dermatitis i stres

Atopijski dermatitis i stres

Stres nije ograničen samo na balans “spolnih hormona”. Čak 81% pacijenta s atopijskim dermatitisom, genetskim oblikom ekcema, krive stres kao…

Astma utječe na srce

Astma utječe na srce

Astma koja se najčešće pojavljuje kod djece, može utjecati na srce. Djeca oboljela od alergijske astme imaju povećanu stopu holesterola…

Alergijski bronhitis

Alergijski bronhitis

Alergijski bronhitis je posljedica alergijske reakcije. Alergijski bronhitis može se javiti popraćen prehladom ili gripom. Karakteristika alergijskog bronhitisa je kašalj…

Utjecaj ishrane na majčino mlijeko i atopijski dermatitis

Utjecaj ishrane na majčino mlijeko i atopijski dermatitis

Ishrana majke znatno utječe na njeno mlijeko te samim tim i na bebu. Određena istraživanja su pokazala da se stanje…

Atopijski dermatitis i kupanje

Atopijski dermatitis i kupanje

Kratke dnevne kupke sa mlakom vodom i nježnim preparatima djeluju umirujuće na kožu. Nemojte pretjerivati sa sapunom i izbjegavajte pjenušave…

Newsletter

Ukoliko ne želite propuštati vijesti iz naše klinike, prijavite se za newsletter.