Alergija na hladnoću

Zima se smatra razdobljem mirovanja kad je riječ o sezonskim alergijama, no, upravo su zimski mjeseci pogodni za alergiju na hladnoću koja spada u posebnu grupu alergijskih bolesti nazvanih još i fizikalne urtikarije. Po mnogima je ova bolest rasprostranjenija i od gripe i respiratornih infekcija. Alergija nastaje kad koža dođe u dodir s hladnim zrakom, vjetrom, vodom ili hladnim predmetima.

 

Simptomi

 Promjene na koži nastaju vrlo brzo nakon kontakta s hladnoćom  i brzo se povuku kada se osoba utopli ili ugrije, međutim, kod težih slučajeva je zabilježeno i pogoršanje reakcije nakon što se koža ugrije. Nastaje radi toga što hladnoća djeluje na mastocite koji tada  oslobađanju histamin i druge medijatore upale. Promjene se mogu primijetiti već nakon nekoliko minuta kontakta s hladnoćom i mogu varirati od lakših do onih težih i neugodnijih. Jedan od oblika je zimska koprivnjača (fizikalna urtikarija) koju odlikuje osip popraćen svrbežom - sličan reakciji kože na kontakt s koprivom te zimski dermatitis – koža se peruta i svrbi, pojavljuje se crvenilo, a u težim slučajevima i otok, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput lica ili ruku. Oticanje usta i ždrijela se smatra težom reakcijom do koje dolazi uslijed konzumiranja hladne hrane ili pića. Promjene se mogu podijeliti i na lokalizirane – promjene na dijelu kože koja je bila u kontaktu s hladnoćom, i generalizirane – nastaje osip po cijelom tijelu ili u najgorem slučaju dolazi do težeg disanja, ubrzanog rada srca, pada pritiska i gubitka svijesti. Najteže reakcije nastaju nakon kupanja u hladnoj vodi  jer tada reaguje koža cijelog tijela. Nagle smrti nakon kupanja u hladnoj vodi ili  nakon skoka u hladnu vodu često se tumače kao posljedica alergije na hladnoću.

Češće se razvija kod ženskih osoba, a prvi put se može pojaviti već u djetinjstvu. Simptomi se najčešće javljaju kod ljudi starih između 25 i 30 godina, i to poslije neke infektivne bolesti ili nakon duže upotrebe antibiotika.

 

Dijagnosticiranje ledenom kockom

Test kojim se dokazuje alergija na hladnoću provodi se tako što pacijent na podlaktici petnaestak minuta drži kocku leda. Nakon toga se kod preosjetljivih osoba razvija rana alergijska reakcija: osip, crvenilo, oteklina... Kod nekih ljudi se reakcija ne pojavljuje samo na mjestu dodira s ledom nego i po cijelom tijelu, pa se testiranje uvijek provodi vrlo oprezno. 

Liječenje / prevencija

Za sada ne postoji specifičan lijek samo za liječenje ove vrste alergije tako da se bitnije fokusirati na prevenciju. Pored logičnog savjeta da izbjegavate hladnoću (koliko je to moguće) savjetuje se uzimanje  antihistaminika pola sata prije izlaganja hladnoći. Ipak, u literaturi se spominje i liječenje sa ciklosporinom, sistemskim kortikosteroidima, dapsonom, antibioticima i hormonom danazolom, no to su pojedini slučajevi i ne predstavljaju pravilo. U generalizovanim oblicima dolazi u obzir i kraće davanje kortikosteroida u injekcijama, a kod anafilaktičnog šoka  mora se primijeniti  anti-šok terapija.

 

Znajući da simptomi alergije na hladnoću najčešće nestaju čim se bolesnik utopli, najbolja prevencija bi bila izbjegavanje kontakta s hladnim predmetima, zrakom, vodom, snijegom i slično. To za one s izraženim simptomima nažalost ne znači samo izbjegavanje zimskih “radosti” poput skijanja i sanjkanja, nego ponekad i izbjegavanje dodirivanja svih hladnih predmeta (npr. osoba može dobiti alergijsku reakciju ako se uhvati za hladni držač u tramvaju). Također treba izbjegavati izlazak vani tokom najnižih temperatura ujutro i navečer. Prije izlaska obavezno se dobro utopliti (kapa, šal, rukavice, štrample) i zaštititi kožu “cold” kremama za zimske uslove. 

Alergija na hladnoću, koliko god bila izraženija zimi, iste simptome uzrokuje i ljeti pa je potrebno pripaziti na konzumiranje sladoleda i hladnih pića, izbjegavanje klimatiziranih prostorija te kupanje u hladnoj vodi. 

 

Netipična alergija

Nastanak alergije na hladnoću nije posve razjašnjen. Preosjetljivost na hladnoću netipična je u poređenju s uobičajenim alergijskim reakcijama jer nije uočena atopija (nasljedna sklonost), pa se pretpostavlja da je alergija na hladnoću vjerojatno izazvana načinom života, stresom, infekcijama, drugim bolestima. Još jedna od specifičnosti je da ovu alergiju ne prate druge alergije (kao što je slučaj s alergijom na polen npr.). 

Urtikarija na hladnoću može biti primarna, kada joj se ne zna uzrok i kada nema druge bolesti tj. stanja u pozadini ili sekundarna, kada je povezana sa nekim drugim bolestima (leukemija, virusni hepatitis, mononukleoza...) Ispitivanja nerijetko pokazuju da pacijenti alergični na zimu pate od neke hronične infekcije, imaju parazite u crijevima ili neku bolest digestivnog trakta, poremećaj rada štitne žlijezde, žučnih puteva, jetre ili pankreasa

Također, preosjetljivost na hladnoću često nije tako izražena pa oni koji na hladnoću ne reaguju jače od crvenila, lagano izraženog osipa i svrbeža godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji. 

 

Izvori:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/cold-urticaria/symptoms-causes/syc 20371046

 

https://health.usnews.com/health-news/patient-advice/articles/2016-02-01/can-you-really-be-allergic-to-cold

 

Alergija na hladnoću

Alergija na hladnoću

Zima se smatra razdobljem mirovanja kad je riječ o sezonskim alergijama, no, upravo su zimski mjeseci pogodni za alergiju na…

Alergotestovi

Alergotestovi

Postoje različiti alergotestovi tj. testovi za određivanje alergena. Neki od najučestalijih su: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u…

Sve o inhalatorima i inhalacijama

Sve o inhalatorima i inhalacijama

Šta je inhalator? Inhalator je uređaj namijenjeni osobama koje imaju zdravstvenih tegoba s disajnim putevima kao što su astma, bronhitis,…

Alergijski kolitis

Alergijski kolitis

Šta je alergijski kolitis? Alergijski kolitis je stanje kada bebin imuni sistem pretjerano reaguje na proteine koji se nalaze u…

Atopijski dermatitis / Neurodermitis

Atopijski dermatitis (AD) je upalna atopijska bolest kože kod osoba s nasljednom sklonošću atopijskim bolestima (rinitis, konjunktivitis, astma, kolitis). Sinonimi…

Boja u dječijim sobama izaziva astmu

Boja u dječijim sobama izaziva astmu

Djeca koja spavaju u sobama u kojima se nalaze predmeti iz kojih isparavaju farba i boje (platinska grupa elementa), podložnija…

Da li je astma nasljedna?

Da li je astma nasljedna?

Velika dilema i nedoumica kod mnogih jeste pitanje „Da li je astma nasljedna bolest?“ Odgovor je da! Međutim, može se…

Alergija na cimet

Alergija na cimet

Iako je cimet ukusan začin koji ima brojne prednosti i sve više se koristi, moguće je da dođe do alergijske…

Atopijski dermatitis nije prenosiv

Atopijski dermatitis nije prenosiv

Kod gotovo 80% djece koja imaju atopijski dermatitis roditelji su također patili od iste bolesti. Atopija nastaje usljed duboke promjene…

Alergija – šta jesti?

Alergija – šta jesti?

Sve više ljudi ima problem sa raznim alergijama i ne zna kako da se nosi s njima. Cijeli način života…

Newsletter

Ukoliko ne želite propuštati vijesti iz naše klinike, prijavite se za newsletter.